Olovni elektronski omotač

Ponedjeljak, 22 Siječanj 2007

Olovo najviše oštećuje živčani sustav, bubrege, jetru, mozak i krv, a ta su oštećenja posebno teška u djece kod kojih su često i ireverzibilna. Vjeruje se kako je trovanje olovom igralo ulogu u padu Rimskog Carstva zbog visoke koncentracije ovog metala u vinu koje se čuvalo u olovnim spremnicima. Unatoč pojavi bezolovnog benzina, godišnja proizvodnja olova se i dalje povećava u svijetu jer se ono koristi u baterijama, staklu i elektroničkim komponentama. Međutim, gotovo da i nije bilo istraživanja koja bi otkrila što na molekularnoj razini uzrokuje toksični učinak olova. Francuski su znanstvenici primjenom kvantne kemije, ali i jednostavnih enzimskih modela otkrili nove spoznaje. Kako su izvijestili u Angewandte Chemie, čini se da je elektronski omotač olova glavni krivac. Olovo najviše oštećuje živčani sustav, bubrege, jetru, mozak i krv, a ta su oštećenja posebno teška u djece kod kojih su često i ireverzibilna. Kao antidot se koriste agensi koji oduzimaju metalne katione, ali oni nisu specifični za olovo pa također oduzimaju organizmu važne metalne katione. C. Gourlaouen i O. Parisel sa pariškog Sveučilišta su pobliže proučili dva proteina za koje se veže olovo, kalmodulin koji veže kalcij, te d -aminolevulična kisela dehidrataza koja je neophodna u biosintezi hemoglobina.